ESG transparentnost
Nefinancijsko izvještavanje je obavezno od 2017. za sve velike tvrtke ili tvrtke s više od 500 zaposlenika. Predviđa se da će od 2024. sve tvrtke, trgovačka društva, sve financijske i institucionalne kompanije biti obavezne podnositi nefinancijska izvješća.
UN je 2005. uveo pojam ESG-a (zaštita okoliša, društvene odgovornosti i korporativno upravljanje). U suradnji s financijskim institucijama predstavljen je izvještaj „Who cares wins“ (onaj koji brine-pobjeđuje). Pariškim sporazumom ključni ciljevi za osiguravanje dugoročne konkurentnosti Europske unije prepoznati su okolišno održivi razvoj, održivost i klimatski neutralno i kružno gospodarstvo. Detaljnija načela za postizanje održivosti objavljena su u Europskom zelenom planu koji uspostavlja standarde i referentne klimatske i ekološke vrijednosti.
Hrvatska ciljeve postavljene od strane Europske unije objedinjava u svojoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. gdje se poslovanje usmjerava prema poticanju održivog gospodarstva i društva, zelenoj i digitalnoj tranziciji, oporavku i jačanju otpornosti na krize te uravnoteženom regionalnom razvoju. Propisano je sveobuhvatno strateško planiranje u svrhu prilagodbe europskim i globalnim trendovima.
Održivo financiranje je proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika u poslovanju poduzeća prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanju savjeta o ulaganju. Svi navedeni čimbenici pridonose konceptu održivog razvoja u poslovanju.
Okolišni faktori | Društveni faktori | Korporativno upravljanje |
Klimatske promjene | Radni uvjeti | Korupcija |
Iskorištavanje ograničenih resursa | Odnosi prema zaposlenicima | Raznolikost i struktura uprave |
Gospodarenje otpadom | Ljudska prava | Politička lobiranja |
Vodni režim | Moderno ropstvo | Donacije |
Šumski ekosustavi | Iskorištavanje djece za rad | Porezna strategija |
OKOLIŠNI FAKTORI
Trenutno su okolišni faktori u globalnom fokusu. Promatraju se kroz spektar djelatnosti kako pojedina tvrtka utječe na okoliš. Poslovne aktivnosti stvaraju rizike za onečišćenje tla, vode, zraka i cjelokupnih ekosustava.
Okolišni faktori podrazumijevaju smanjenje bioraznolikosti uništavanjem staništa, promjenu vodnog režima, ugrožavanje kvalitete života, onečišćenje atmosfere izgaranjem fosilnih goriva i emisijama stakleničkih plinova.
KLIMATSKE PROMJENE
Trenutno najveća prijetnja ljudskom zdravlju koja se odražava kroz ekstremne vremenske prilike i povećanje globalne temperature. Nadalje, predstavlja globalne probleme prepoznavajući porast šumskih požara, gubitak stoke, povećanje infekcija i ostalih bolesti, glad, prisilne migracije… Europska središnja banka klimatske promjene identificirala je kao ključne pokretače rizika za bankovni sustav europodručja. Nužna je intervencija institucija koje bi strateškim i sveobuhvatnim pristupom usmjerile poslovanja prema budućnosti.
Rizici koji su izravno povezani s klimatskim promjenama odnose se na izražene vremenske ekstreme poput poplava i suša koje pogađaju poljoprivredne usjeve, prirodne katastrofe poput tuče, uragana, vjetrova izravno oštećuju imanja i opremu.
Borba protiv klimatskih promjena predstavlja dugoročno smanjenje utjecaja na okoliš u vidu ulaganja u obnovljive izvore energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova, redukciju potrošnje električne energije i vodnih resursa, edukaciju i promociju održivog načina života.
ISKORIŠTAVANJE OGRANIČENIH RESURSA
Degradacijom staništa, iskorištavanjem prirodnih resursa trajno se oštećuje tlo. Njegovim uništavanjem smanjuje se sposobnost upijanja, skladištenja, obnavljanje vode, energije i hrane. Nakon eksploatacije nužno je uvesti sanaciju tla gdje bi se suradnjom investitora, proizvođača, predstavnika znanosti i civilnog društva uspostavio skup obvezujućih pravila za navedenu problematiku te se mobilizirala sredstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
GOSPODARENJE OTPADOM
Recikliranje otpada kao jedino rješenje nije više održivo. Nužno je gospodariti s otpadom tako da se odgovornim poslovanjem reducira otpad strateškim promjenama i inovacijama. Redukcijom upotrebe papira, pakiranjem proizvoda u biorazgradive materijale, suradnjom s poslovnim partnerima koji provode slične inicijative ključni su koraci prema održivosti.
VODNI REŽIM
Upravljanje vodnim resursima odnosi se u prvom redu na odgovornu potrošnju prilikom proizvodnih procesa u tvornicama. To uključuje izvještavanje o izvoru vodnih resursa, evaluaciji gubitka vode, oporabi vode, prikupljanju kišnice, recikliranju otpadnih voda, prepoznavanju restriktora protoka, mjerači protoka i sl. Nadalje, očekuje se i ulaganje u očuvanje rijeka, jezera, mora, morskih resursa i oceana.
ŠUMSKI EKOSUSTAVI
Uspostaviti i promicati održivo korištenje šumskih ekosustava. U okolišnom aspektu sve navedene mjere, redukcije i praćenja streme prema očuvanju šumskih ekosustava. Šume kao resurs nezamjenjiv su segment u pohrani ugljika iz ugljikovog dioksida u atmosferi, pritom stvarajući kisik. Prema istraživanjima prosječno stablo godišnje smanji udio CO2 za 12 kilograma pri čemu oslobodi dovoljno kisika za četveročlanu obitelj.
DRUŠTVENI FAKTORI
Društveni faktori podrazumijevaju odnose između radne snage kao i između poduzeća. Uključivost i ravnopravnost na svakoj razini upravnog tijela i odbora, fokus na mentalnom zdravlju i osjećaju sigurnosti kod zaposlenika. Posebno se fokusira na ulaganja kojima se doprinosi borbi protiv nejednakosti, potiče socijalna kohezija, socijalna integracija i radni odnosi, ulaganje u ljudski kapital gospodarski ili socijalno ugrožene zajednice, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne nanosi bitna šteta bilo kojem od tih ciljeva.
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
Usvajanjem Kodeksa korporativnog upravljanja obavezuje se donošenje i javna objava politika procjene učinka aktivnosti društva na okoliš i zajednicu, očuvanje ljudskih prava i prava radnika te sprječavanje i sankcioniranje mita i korupcije. Objave podataka sadrže i pravila dobrog upravljanja društvom kao i informacije vezane uz strategiju društva, poticanje etičnog ponašanja, poštivanje ljudskih prava i stimulativno radno okruženje. Determiniranje upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, isplaćivanja naknada za osoblje i izvršavanje poreznih obveza zajedno doprinose boljoj analizi poslovanja.
ESG TRANSPARENTNOST
Nefinancijsko izvještavanje je obavezno od 2017. za sve velike tvrtke ili tvrtke s više od 500 zaposlenika.
Predviđa se da će od 2024. sve tvrtke, trgovačka društva, sve financijske i institucionalne kompanije biti obavezne podnositi nefinancijska izvješća.
Ubrzana industrijalizacija i ekonomski rast donedavno su bili predstavljali jedini pokazatelj uspješnog poslovanja a to je profit. Dugoročno iskorištavanje prirodnih resursa i odnos prema jeftinoj radnoj snazi multinacionalnim kompanijama rezultiralo je negativnom reputacijom.
Tvrtke koje bilježe rezultate u razvoju ESG standarda mogu povećati vrijednost dioničara kroz pravilno upravljanje rizicima, predviđanje regulatornih mjera ili pristup novim tržištima dok istovremeno pridonose održivom razvoju društva u sredini u kojoj djeluju. Ističući ESG transparentnost otvaraju se nove poslovne prilike te potencijal za ulaganja i konkurentnost na tržištu. Senzibiliziranjem javnosti o posljedicama onečišćenja industrijskih pogona i klimatskim promjenama preoblikovalo se javno mišljenje a time i mišljenje investitora da poslovni uspjeh treba gledati kao širu sliku kroz ekološko, društveno i korporativno upravljanje.
USMJERAVANJE FINANCIJSKIH TOKOVA PREMA ODRŽIVOSTI
Nova generacija investitora promatra globalne nejednakosti kroz sferu profita ali i sferu klimatskih promjena, potencijalnih rizika koji uzrokuju, gladi, pristupu zdravstvenom osiguranju itd. Temeljem navedenog ako tvrtke žele generirati kapital na tržištu morat će se prilagoditi preferencijama novih investitora. Cilj ESG investitora je profit ali i pozitivan utjecaj na društvo i okoliš.
ESG NA RAZINI EUROPSKE UNIJE
Koji su ciljevi EU-a?
Europska je unija preuzela obveze iz Pariškog sporazuma te obećala smanjenje emisija za 40 posto ispod razina iz 1990. do godine 2030. Osim toga, uz Europski zeleni plan cilj EU-a je doseći nultu stopu emisija do 2050.
U lipnju 2021., Parlament je odobrio klimatski zakon EU-a kojim je klimatska neutralnost do 2050. postala pravno obvezujuća u EU-u i postavljen je privremeni cilj smanjenja emisija za 55 % do 2030. godine.
Europski zeleni plan
Europski zeleni plan putokaz je za postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine. Jedan od ciljeva je pravni okvir za klimu, europski propis o klimi, koji u 2021. postaje pravno obvezujući za sve države EU-a.
Konkretno zakonodavstvo koje će Europi omogućiti postizanje ciljeva Zelenog plana navedeno je u paketu Fit for 55 koji je Komisija predstavila u srpnju 2021. Obuhvatit će reviziju zakona povezanih s energetskom učinkovitošću, obnovljivim izvorima energije, ETS-om, mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika i emisijom CO₂ za nove osobne automobile i laka gospodarska vozila.
Popis regulative vezano za klimu i nefinancijsko izvještavanje:
· Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti („Europski zakon o klimi”)
· Europski Zeleni plan – Europska komisija
· Direktiva o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU, eng. Non-Financial Reporting Directive NFRD)
· Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR)
· Uredba (EU) 2020/852 Europskog Parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Uredba o taksonomiji)
· Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Uredbe (EU) br. 537/2014 u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti ((eng. Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD)
· Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20)
Comments